Početna napomena: termin poznat u narodu kao „predbračni ugovor“ je u potpunosti jednak sa terminom „bračni ugovor„. Međutim, Porodični zakon koristi samo drugi pomenuti termin.
Prilikom sklapanja braka, matičar pred mladencima čita pojedine odredbe zakona, kao i tekst o braku Duška Radovića, čiji deo glasi:
Brak se uređuje zakonom samo onda kad ne može drukčije. Zbog toga ne dozvolite da vam zakon uređuje brak. Uredite ga sami, lepše i humanije nego što bilo koji zakon to može da predvidi.
Upravo sa ciljem da se pruži mogućnost budućim ili sadašnjim supružnicima da svoj brak urede prema svojim željama ali u okviru zakona, Porodičnim zakonom je propisan institut bračnog ugovora.

Šta je (pred)bračni ugovor
Imovina koju je supružnik stekao pre sklapanja braka predstavlja njegovu posebnu imovinu.
Imovina koju supružnik stiče u toku trajanja braka radom, igrama na sreću, intelektualnom svojinom i u drugim zakonom propisanim slučajevima predstavljaće zajedničku imovinu bračnih drugova, prema sili zakona.
(Pred)bračni ugovor je ugovor između budućih ili sadašnjih bračnih drugova kojim se pomenuto dejstvo zakona ograničava, ukida ili proširuje. (Pred)bračnim ugovorom (budući) supružnici sporazumno uređuju svoje imovinske odnose.
Kako se zaključuje (pred)bračni ugovor
Porodični zakon izričito propisuje da se (pred)bračni ugovor zaključuje u obliku javnobeležnički potvrđene (solemnizovane) isprave.
Ova forma podrazumeva da (pred)bračni ugovor u pisanoj formi sastavlja advokat, a potom je javni beležnik overava.
Advokat sastavlja (pred)bračni ugovor prema željama budućih ili sadašnjih supružnika. Ugovorne strane je potrebno poučiti o pitanjima koje je poželjno da urede i o eventualnim nezakonitostima određenih klauzula.
Po svim proverama i saglašavanju (budućih) supružnika, advokat zakazuje overu kod javnog beležnika. Pre dobijanja termina za overu, javni beležnik će proveriti zakonitost svih klauzula. Po ispunjenju svih uslova, ugovorne strane pristupaju overi, kojom prilikom ih beležnik poučava o dejstvu svih dogovorenih klauzula i o tome sastavlja posebnu ispravu.
Odmah pošto javni beležnik overi ugovor, isti postaje punovažan. Ako se dejstvo ugovora odnosi na nepokretnosti, beležnik šalje zahtev katastru da se o tome unese zabeležba u listu nepokretnosti za predmetnu nepokretnost.
Sadržina ugovora
Sadašnji ili budući bračni drugovim (pred)bračnim ugovorm uređuju svoje imovinske odnose. Ugovorom se može obuhvatiti i postojeće i buduća imovina supružnika. Ovo se u praksi najčešće čini na način da supružnici:
- saglasno konstatuju šta u trenutku zaključenja ugovora predstavlja njihovu posebnu imovinu, nabrajanjem posebno nepokretnih i posebno pokretnih stvari;
- ugovore način korišćenja stvari iz posebne svojine (na primer da zajedno žive u stanu koji činin posebnu imovinu jednog bračnog druga, da zajedno rade u voćnjaku jednog ugovarača, da zajedno koriste automobil jednog ugovarača i dr.)
- odrede način podmirivanja zajedničkih troškova (na primer jedan podmiruje jedne troškove dok drugi podmiruje druge troškove ili oboje podmiruju sve troškove istom ili različitom udelu itd.) i dejstvo preuzimanja novih obaveza (svako ugovara samo svoje obaveze ili se neke ili sve obaveze mogu ugovoriti i na teret drugog supružnika i sl.)
- urede režim imovine koje će sticati u toku trajanja braka (sticaće isključivo posebnu imovinu, sticaće susvojinu prema dogovorenom udelu itd.)
- dogovore način podele pojedinih delova imovine u slučaju razvoda (npr. zajednički stečen automobil u suvlasništvu pripada jednom supružniku u isključivo vlasništvo, a vredna umetnička slika stečena zajedničkim poklonom pripada drugom supružniku i sl.)
- urede i druga pitanja važna za njihove okolnosti.
Neka sporna pitanja i nedozvoljene klauzule
- Raspolaganje imovinom za slučaj smrti
Nije retka situacija da bračni drugovim žele bračnim ugovorom da urede i raspolaganje imovine za slučaj smrti. Međutim, ovim ugovorom se ne može odrediti niti međusobno niti bilo kakvo drugo nasleđivanje.
(Pred)bračni ugovor po zakonu nije podoban da ostvari dejstvo za slučaj smrti jedne od ugovornih strana. Za slučaj smrti se može raspolagati isključivo pravnim poslovima propisanim Zakonom o nasleđivanju (testament, ugovor o doživotnom izdržavanju, ugovor o ustupanju imovine za života).
- Odricanje od nasleđa
Jedan ugovarač (pred)bračnog ugovora se ne može tim ugovorom odreći od nasleđa iza drugog ugovarača. Ovo je posledica opšteg ograničenja Zakona o nasleđivanju koje zabranjuje odricanje od nasleđa pravnim poslom pre smrti ostavioca.
- Zaključenje radi izigravanja poverilaca
Kada je svrha zaključenja (pred)bračnog ugovora izbegavanje obaveze jednog ugovarača prema njegovim poveriocima, ugovor je ništav. Ovo je posledica dejstva Zakona o obligacionim odnosima koji propisuje da su ništavi ugovori zaključeni protivno prinudnim propisima, moralu i dobrim običajima.
Ništavost se utvrđuje u sudskom, parničnom postupku po tužbi izigranog poverioca protiv oba ugovarača.
- Odricanje od prava na izdržavanje
(Pred)bračni ugovor ne može biti zaključen sa klauzulom kojom se jedan supružni odriče prava da bude izdržavan od strane drugog supružnika.